U vreme kada je nezaposlenost velika, svi se okreću alternativnim rešenjima i pokušajima samozapošljavanja. Oni koji pak imaju neka novčana sredstva nisu sigurni u šta da investiraju i čega nedostaje na tržištu. Kako su čovekove najbitnije potrebe: hrana, sklonište i toplota uvek je pametno investirati u neku od ovih oblasti. Energenti, pogotovo oni namenjeni grejanju svakako spadaju u osnovne čovekove potrebe pa će za njih uvek biti kupaca. Zato vam predstavljamo zašto je pametno krenuti sa proizvodnjom briketa i prikazujemo vam računicu koja stoji iza ovog izuzetno unosnog posla.
Ukoliko niste upoznati i ne znate šta je briket preporučujemo vam da pročitate naš tekst Grejanje na briket? Šta je zapravo briket?
Svake godine ogromne količine biljnog otpada i ostataka ostane neiskorišćene i jednostavno propadne. Počev od stolarskih radionica i pilana koje ipaju velike količine piljaka i piljevine preko raznih žitnih ostataka recimo u Vojvodini. Zamislite koliko kukuruzovine, sojine slame, i sličnih ostataka ostane na njivama neiskorišćeno da trune i propada. Neki će reći da se prilikom oranja od tih ostataka napravi biljno djubrivo koje hrani njivu za sledeću godinu. To je tačno, medjutim, to su zanemarljive količine djubriva koje se na taj način dobiju a svi prilikom sejanja svakako već bacaju i veštačko djubrivo. Medjutim ukoliko bi se ti ostaci prikupili i iskoristili kao sirovina za proizvodnju briketa, značajno bi profitirali i zaradili. Upravo gore navedeni, kao i razni drugi ostaci biljnog porekla poput trske, sena, deteline i slično, glavna su sirovina za proizvodnju briketa. Da li možete da se setite još nekog posla gde od otpada koji je praktično besplatan ili zanemarljivo jeftin dobijate proizvod koji ima tržišnu cenu i za kojim ima potražnje?
Jedna tona briketa menja 3-4 kubika drva. Briket je kompaktan, a opet kalorijski ima veću vrednost od drveta, pa će za skladištenje trebati značajno manje prostora. Takodje priket se najčešće pakuje i prodaje u džakovima, pa je sve više onih koji ne prave veliki lager energenata za čitavu zimu neko češće kupuju po par džakova briketa u zavisnosti od svojih potreba. Takodje briketi su odmah nakon kupovine spremni za upotrebu, nema sečenja i cepanja. Sve su ovo krajnjim kupcima jako privlačne karakteristike. ako tome dodamo da briket možete sagorevati u bilo kojoj peći ili kotlu na čvrsta goriva, a da je u Srbiji veliki broj takvih, jasno je da je tržište za briket ogromno.
Svedoci smo da je svake godine sve teže doći do drveta i uglja, kao i da cena ovihenergenata raste iz godine u godinu. Briket je odlična zamena za ove energente, ima veću kalorijsku vrednost, a ljudi koji su se do sada grejali na čvrsta goriva moći će bez ikakvih dodatnih ulaganja da predju na briket.
Šta je potrebno za proizvodnju briketa?
Za proizvodnju briketa neophodna vam je briketirka (briket presa). Briketirka kompresuje biljne ostatke pod visokim pritiskom i na izlazu dobijate kompakta briket. Pored briket prese potreban vam je i mlin koji ce da priprema odnosno da usitni biljne ostatke za kasnije kompresovanje u briketirci. I jedna traka za lakši unos materijala u mlin. Što se tiče mehanizacije to je to.
Zatim vam je potrebna sirovina. Kao što je gore navedeno – sirovine ima na pretek. Ukoliko imate svoju stolarsku radionicu, pilanu, ili ste poljoprivrednik onda i sami imate sirovine. Ukoliko nemate svoju sirovinu, lako i jeftino je možete nabaviti pošto je reč o otpadu sa kojim ljudi najčešće ne zaju šta da rade. Može se koristiti samo jedna sirovina ili miksovati po želji. Ono što je bitno je da sirovina bude suva idealno oko 10% vlažnosti, a što manje to bolje. Kako bi briket bio čist i bez štetnih materija prilikom sagorevanja, ne dodaje se nikakav lepak niti aditiv, već se sirovina samo zagreva i kompresuje. Ukoliko u briketirku ubacite tonu sirovine dobićete približno tonu briketa, zanemarljiva količina vode ispari prilikom procesa zagrevanja.
I na kraju potrebna su vam dva radnika, jedan koji će da ubacuje sirovinu na trakaku i drugi koji će pakovati gotove brikete.
Kakva je računica?
Što se računice tiče uzmimo na primer kompletnu liniju za briketiranje 150kg/h koja košta 15500 EUR + PDV(3100 EUR). Ova briketirka za 8h proizvede tonu briketa. Tona briketa košta 16000 RSD. Ukoliko imate svoju sirovinu onda vas tona slame košta recimo 1000 RSD. I na kraju tu su troškovi stuje, za 8h rada briketirka potroši 136 kWh što košta 680 RSD. Kada sve saberemo i oduzmemo dobijemo sledeće: vrednost tone briketa 16000 RSD, ukupni troškovi 1680 RSD, i kada od vrednosti briketa oduzmemo troškove dobijemo profit od 14320 RSD po toni briketa odnosno za 8h rada. Ukoliko ovo pomnožimo sa recimo 22 radna dana u mesecu dobijemo 315040 RSD. Ovim tempom kompletnu briketirku otplaćujete za 7 meseci.
Ukoliko uvedete recimo rad u dve smene i bri ketirka radi 16h na dan duplo brže ćete je otplatiti.
Kao što vidite briketi su vrlo unosan posao, izuzetno pogodan za ljude koji se bave poljoprivredom ili imaju svoje stolarske radnje i pilane recimo. Oni sa briketirkom zatvaraju krug i umesto otpada stvaraju novi proizvod a samim time i novu vrednost i profit.